Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.
Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi „uznesenje”.
»Zbog čistoće svojega srca, Bezgrešna nam sada pomaže da težimo za savršenstvom koje je ona ostvarila. Ona je upravo za nas grešnike, to će reći za sve nas, primila tu svoju izvanrednu milost. I jer je majka, ona nastoji da na neki način svi njezini zemaljski sinovi imaju udjela u milosti kojom je ona osobno bila ispunjena. Marija se zauzima kod svojega Sina da nam izmoli milosrđe i oproštenje. Ona se nevidljivo sagiba nad sve one koji se nalaze u duhovnoj tjeskobi da bi im pomogla i da ih privede pomirenju. Jedinstvena povlastica njezina bezgrešnog začeća stavlja je u službu svih. Stoga za sve nas koji je smatramo Majkom ta Marijina milost predstavlja veliku radost.«
(Ivan Pavao II., uoči blagdana Bezgrešnog Začeća 1983.)
Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.
Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi „uznesenje”.
»Zbog čistoće svojega srca, Bezgrešna nam sada pomaže da težimo za savršenstvom koje je ona ostvarila. Ona je upravo za nas grešnike, to će reći za sve nas, primila tu svoju izvanrednu milost. I jer je majka, ona nastoji da na neki način svi njezini zemaljski sinovi imaju udjela u milosti kojom je ona osobno bila ispunjena. Marija se zauzima kod svojega Sina da nam izmoli milosrđe i oproštenje. Ona se nevidljivo sagiba nad sve one koji se nalaze u duhovnoj tjeskobi da bi im pomogla i da ih privede pomirenju. Jedinstvena povlastica njezina bezgrešnog začeća stavlja je u službu svih. Stoga za sve nas koji je smatramo Majkom ta Marijina milost predstavlja veliku radost.«
(Ivan Pavao II., uoči blagdana Bezgrešnog Začeća 1983.)
